Prije 23 godine zastava RBiH istaknuta ispred zgrade Ujedinjenih nacija

Tog dana Bosna i Hercegovina postala je članica Ujedinjenih naroda (Rezolucija 757), čime je, kao sukcesor SFRJ, postala ugovorna strana svih konvencija i sporazuma koje je ratificirala SFRJ. U radu Ujedinjenih naroda, BiH sudjeluje preko stalnih predstavništava u New Yorku, Ženevi, Beču, kao i pri UNESCO-u u Parizu.

Odnosi Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih naroda uvjetovani su aktualnom međunarodnom političkom i privrednom situacijom koja je dirigirana praćenjem i aktivnim sudjelovanjem u rješavanju međunarodnih kriza, tijela UN-a u kojima je BiH članica, zatim potencijalnim izborom u tijela za koja se BiH kandidira, kao i dinamikom rada u tim tijelima. Politička pitanja uglavnom su u vezi sa praćenjem rada Vijeća sigurnosti te Skupštine i odbora Skupštine. Za Bosnu i Hrecegovinu su od osobitog značaja sljedeća pitanja razmatrana na 61. zasjedanju Generalne skupštine:

- Situacija u zemlji;
- Održavanje međunarodne sigurnosti – dobrosusjedski odnosi, stabilnost i razvoj u Jugoistočnoj Evropi;
- Borba protiv terorizma;
- Ljudska prava i humanitarna pitanja;
- Međunarodno pravo, Međunarodni krivični sud, Međunarodni tribunal za ratne zločine počinjene na tlu bivše SFRJ;
- Prevencija konflikta u svijetu i održavanje mira;
- Razoružanje;
- Borba protiv AIDS-a:
- Finansiranje UN. Pitanje dugovanja BiH prema UN nakon sticanja samostalnosti;
- Situacija na Bliskom Istoku – Irak, Izrael i Palestina;
- Kandidature –izbori u tijela i organe UN;

Bosna i Hercegovina, istodobno, aktivno sudjeluje na redovnim koordinirajućim aktivnostima grupacija zemalja unutar UN-a: Istočnoevropska grupa, Centralnoevropska inicijativa, Grupa 77 i Kina, Organizacija islamske konferencije kao i zemalja potencijalnih članica EU.

Od objekta međunarodne politike BiH postupno preuzima ulogu aktivnog sudionika u rješavanju međunarodnih problema.

Članica je brojnih tijela UN-a, aktivna u organiziranju  konferencija i drugih multilateralnih aktivnosti.

U skladu sa odredbama Povelje UN, kao i sa završnim dokumentom Svjetskog samita 2005. godine, formirana je Komisija za izgradnju mira (PBC) kao međudržavno, savjetodavno tijelo koje će odgovarati Vijeću sigurnosti UN-a i čiji je rad fokusiran  na postkonfliktnoj izgradnji mira. BiH je  u decembru 2005. istakla kandidaturu za članstvo u ovom tijelu i tako se, po prvi put otkako je postala članica UN-a, suočila sa procesom intenzivnog lobiranja za jedno od tijela UN, uključivo izlaskom na izbore. Pozitivan odjek kandidature prenesen je od strane niza zemalja- članica UN koji su pozdravili  nastojanja za promjenu imidža BiH putem legitimnog zahtjeva za aktivnije sudjelovanje u međunarodnim poslovima, prvenstveno u sistemu UN.

BiH je odlučila nastaviti sa novim proaktivnim pristupom u pogledu kandidatura BiH, odnosno eksperata iz BiH za članstvo u tijelima UN : ECOSOC, PBC, komitete UN za zaštitu ljudskih prava kao što su : CAT- Komitet protiv torture, CERD – Komitet za eliminaciju rasne diskriminacije, CEDAW-Komitet za eliminaciju diskriminacije žena, CMW –Komitet za prava radnika migranata, CHR-Komitet za ljudska prava, CRC –Komitet za prava djeteta itd.