Istražujemo: Odakle stiže voće i povrće na police maglajskih trgovina

8.01.2015. 15:25 0

Usljed raznih špekulacija o sumnjivom porijeklu voća i povrća u BiH, a koje upotrebljavamo u svakodnevnom jelovniku, otkrivamo vam neke zanimljivosti o porijeklu i kvalitetu namirnica u maglajskim trgovinama. Odakle stiže voće? Koji su domaći proizvodi na ponudi? Kako biti siguran u zdravstvenu provjerenost? Je li na pijaci sve domaći uzgoj? U čemu je problem?

Nenajavljeno smo posjetili jednu maglajsku trgovinu, prisustvovali smo kupovini i prodaji, pregledali proizvode kao i svi kupci, te porazgovarali s trgovcem o spomenutim pitanjima.

 

Kupci su uglavnom konkretni, prvobitno dolaze ciljano po određenu namirnicu, nakon čega se može primijetiti da neplanski odlučuju uzeti i dodatne prozvode. Jedni kupuju jabuke, drugi veliku prasu, treći žuti krompir, četvrti zlatne klementine, peti purke za kokice, dok se ostali snalaze u željama i mogućnostima.

 

Bez obzira na godišnje doba, police su bogate šarolikim povrtaljkama i raznoraznim voćem koje stiže u Maglaj iz raznih krajeva svijeta i domovine BiH.

 

Od prodavača D. B. saznajemo da su limun i nar uvezeni iz Turske, banane iz Ekvadora, klementine su iz Španije, a narandže iz Sjeverne Afrike ili Grčke.

 

Povrtaljke su također svestranog porijekla, kao što je šareni grah čak iz Kanade, paradajz stiže iz Maraoka, zatim morska salata (džumbir) iz Tajlanda, glavice kupusa pristižu iz Albanije, dok zalihe crvenog luka uvozimo iz Makedonije. Vrlo zanimljiva bila je ponuda ogromne prase pristigle iz Italije.

 

Police trgovina ispunjene su samo donekle domaćim uzgojem, mada za to postoje trgovački opravdani izgovori. Problematika domaćeg proizvoda i njegove konkurentnosti na tržištu leži u nedovoljnoj zaštiti od nadležnih državnih institucija.

 

Proizvođači iz BiH sumnjiče uvoznike i nedovoljnu kontrolu na graničnim prijelazima, jer se, kako navode, ne kontrolira precizno roba prilikom uvoza u BiH. Tim putem stižu velike količine nedeklarisane robe na bosanskohercegovačke tezge, što otvara pitanja konkurentne cijene, kontrole kvaliteta, zdravstvene ispravnosti i porijekla poljoprivrednih proizvoda.

 

,,To je najveći problem!'' - ističe naš sagovornik.

 

Prilikom naše posjete zatekli smo na policama: domaći krompir, domaći luk, domaći grah, domaće bundave-stambolke, domaće kukuruzno brašno, domaće jabuke, domaće orahe i sl.

 

Na kraju razgovora doznajemo nekoliko zanimljivosti. Prstenovi unutar mrkve, nakon presjecanja, trebaju biti jednolične boje, jer u suprotnom šarenilo prstenova ukazuje na genetski modificiranu mrkvu. Domaće uzgojena voćka ili povrtaljka obavezno ima na sebi određene pjege, tačkice ili blage deformacije oblika, a kristalno blistav izgled i potpuno pravilan oblik ukazuje na proizvod  tretiran svakovrsnim hemijskim sredstvima.

 

Stari prethodnici kažu: ako ne valja hajvanu, to voće i povrće ne valja ni insanu! Garancija zdravstvene provjere poljoprivrednih proizvoda jeste deklaracija na gajbama ili samim namirnicama. Najmanja zaštita zdravlja svojih ukućana jeste provjera postajanja tzv .deklaracije, razumjeli smo iz razgovora. Bitno je napomenuti da male bh.trgovine, a tako i maglajske, robu nabavljaju uglavnom u glavnim rasprodajnim centrima-tzv.Arizona, Mostar, Zenica, Sarajevo i Banja Luka.

 

Dugogodišnji trgovac tvrdi da tezge na pijacama nisu garancija domaćeg uzgoja, već duže vrijeme.

 

Budi u toku - www.maglajinfo.com