Na području općine Maglaj registrovana 61 divlja deponija

U informaciji koja je dostavljena Službi općinskog načelnika i Općinskog vijeća Maglaj a pred Treću tematsku sjednicu na kojoj će se razgovarati o stanju komunalnog reda na području naše općine navodi se kako su divlje deponije smještene na raznim lokacijama, uz putne pravce, na obalama vodotoka, na šumskim i livadskim prostorima pa do seoskog i gradskog jezgra.

- Divlje deponije se formiraju prvenstveno na lokacijama mjesnih zajednica, ili njihovim djelovima na kojim nije regulisano organizovano sakupljanje i odvoženje komunalnog otpada kao i zbog kriminalnog ponašanja pojedinih pravnih lica da bi izbjegli plaćanje pravilnog zbrinjavanja otpada kao i nesavjesnih građana. (Ovdje mislim na one koji odlažu svoj komunalni ili drugi otpad na postojeću divlju deponiju ili prave novu, kao i na one koji neće da izvrše prijavljivanje takvih zbog "nezamjeranja"), navodi se u informaciji. 

Kako je u informaciji navela Merima Mahmutović, sanitarno-komunalni-vodoprivredni inspektor, divlje deponije odnosno nelegalno odlaganje otpada na nedozvoljenim lokacijama čini jedan od ozbiljnih problema po okoliš tj. zaštitu životne sredine, posebno zagađenje površinskih i podzemnih voda, zemlje i vazduha.

- Obzirom na blizinu naseljenih kuća divljim deponijama ne treba zanemariti ni činjenicu na mogućnost bolesti koje prenose miševi, pacovi i druge životinje koje su stalni posjetioci deponija kao i insekti. Na ovim deponijama povremeno ili stalno sagorjevaju otpadne materije, a gasovi koji nastaju kao produkt razgradnje organskih materija iz otpada emituju se u vazduh ugrožavajući životnu sredinu na širem prostoru jer, ako zanemarimo neugodan miris,  sadrže između ostalog azotne i sumporne okside pa i teške metale. Odlaganje otpada na nehigijenskim – divljim deponijama dovodi do zagađivanja zemljišta i podzemnih voda na način da padavine koje se filtriraju kroz masu deponovanog otpada rastvaraju štetne materije čime se zagađuju zemljište i podzemne vode što dovodi i do ugrožavanja flore i faune u i na tlu, stoji u informaciji. 

Prema podacima sa lica mjesta kao i dobivenim od predsjednika mjesnih zajednica na području općine Maglaj se nalazi 61 registrovana divlja deponija.

Najviše divljih deponija nalazi se na području Mjesne zajednice Ulišnjak, njih 8, uz potok, rubove šume te na obali rijeke Bosne, dok na području Liješnice, Bijele Ploče i Čoba nema divljih deponija. 

O problemu divljih deponija te o stanju komunalnog reda na području općine Maglaj razgovarat će se ne Trećoj tematskoj sjednici Općinskog vijeća koaj je zakazana za četvrtak, 5. maja.