Jusuf Pašina džamija Kuršumlija

Uskoro novo lice stare ljepotice

27.08.2013. 01:43 0

Prema do sada dostupnim i provjerenim informacijama maglajska Kalavun Jusuf-pašina džamija otvorit će svoja vrata 21. septembra 2013. godine i to spektakularnom ceremonijom Svečanog Otvorenja kojoj će prisustvovati najviši predstavnici Islamske Zajednice u Bosni i Hercegovini, najviši državni dužnosnici Bosne i Hercegovine i Turske , među kojima i turski premijer Erdogan.

Prema do sada dostupnim i provjerenim informacijama maglajska Kalavun Jusuf-pašina džamija otvorit će svoja vrata 21. septembra 2013. godine i to spektakularnom ceremonijom Svečanog Otvorenja kojoj će prisustvovati najviši predstavnici Islamske Zajednice u Bosni i Hercegovini, najviši državni dužnosnici Bosne i Hercegovine i Turske , među kojima i turski premijer Erdogan.

Na Ceremoniji Svečanog otvorenja očekuje se posjeta velikog broja vjernika iz svih dijelova Bosne i Hercegovine koji će pohrliti da vide restauriranu unutrašnjost džamije koja samo zahvaljujući hrabrim borcima ARBiH nije doživjela sudbinu Aladža džamije u Foči ili Ferhadije džamije u Banja Luci.

“Elegantnim se držanjem nadvisila na desnoj obali rijeke Bosne, u starom dijelu grada Maglaja. Prebrodila je mnoge ratove, vremenske nepogode i ljudske nemare, te ostala izazov svakodnevnim prolaznike privlačeći ih svojim mirisnim ruhom.”

Uzimajući u obzir vrijeme i način gradnje, cjelokupni izgled te pravonamjenske dijelove, istraživači pretpostavljaju da je u izgradnju ove ljepotice bio uključen priznati mimar Sinan, lično ili posredstvom učenika. Kao službeni datum nastanka uzima se 1560. godina, mada usmeni dio historijskih predanja kaže da je sagrađena i prije. Imenovana je kao Kalauz Jusuf-pašina, ali se u narodu ustalio naziv Kuršumlija, zbog kupolnog dijela prekrivenog olovom (kuršumom). Neizostavan je objekt sugrađanima i prolaznicima za fotografiranje tokom cijele godine, kao uspomena ili razglednica grada. Proljećem je bujno nagizdana cvijećem i drvećem litice, ljeti blješti snagom, s kišom plače u jesen, a zimi doziva mirom i otmjenošću.

Zanimljivosti pod velom tajne

Džamija Kuršumlija spada u najvrednije građevine bh. sakralne umjetnosti iz osmanskog doba. Putopisci i bh. historičari su bilježili, opisivali i istraživali ljepotu ove džamije, čija je istinska vrijednost do danas ostala u zatvorenim krugovima historičara, arhitekata ili turističkih znatiželjnika. Smještena je na dobro procijenjenom prostoru, tako da pojavom dokučuje i doziva Stari grad, te krajnji dio novog dijela. Izgrađena od kamenih blokova, precizno isklesanih, koji su, po tragovima, vađeni na području Bočinje (općina Maglaj).

Vodilo se računa o svemu pa su građevine ove vrste imale pravonamjensku upotrebu uz prateću simboliku. Po jednoj analizi, munara koja se proteže u visine označava Jednoću Stvoritelja; ispod nje je velika kupola zvana Džibril, a tri male pod njom, nad sofama, označavaju Azraila, Mikaila i Israfila. Spajajući početna slova poznatih meleka (anđela) dobijemo ar. riječ “džami” od koje potječe kod nas ustaljen pojam džamija. Sofe su natkrivene spomenutim kupolama, dok je temelj same džamije zaobljen s namjerom zaštite od zemljotresa, ulijeganja i sl. Unutrašnji kaligrafski radovi rađeni su bojom endemičnog plavog cvijeta. Mihrab je prekriven zlatnim (24K) slojem, a ukrašavaju ga krugovi koji jedan drugog presijecaju na 12 tačaka. Izdvojivši jedan krug zasebno, dobije se halka sa 12 tačaka, što, po jednom predanju, govori o 12 derviških tarikata sjedinjenih u jednu veliku halku. Na posljednjem je sloju zidnog nanosa prije rastauracije 2012. bio vidljiv kaligrafski simbol prepoznatljiv za tekijske enterijere. U gornjim unutarnjim potkupolnim dijelovima je mnoštvo rupica, a koje su zapravo umetnuti ćupovi koji služe za razglas i imaju funkciju današnjeg elektronskog ozvučenja.

“To je najuspjeliji spomenik arhitekture u Bosni. S njim se mogu usporediti jedino Ali-pašina džamija u Sarajevu i Kuršumlija u Maglaju”, navodi Hamdija Kreševljaković u tekstu o Aladži džamiji u Foči.

Nezabilježena priča turističkog vodiča

U toku ramazanske mukabele, poslije sabah-namaza, jedan džematlija nije učio Kur’an, nego je slušao ostale učače. Usljed toga mu se zadrijemalo, te se malo prenio u san. Vidio je Muhammeda, s.a.v.s., kako ide redom i rukuje sa sa svakim prisutnim džematlijom. Taman kad će se rukovati s njim, ovaj pruži ruku, ali ga taj pokret ruke i razbudi.

Pričao nam je jedan Maglajlija, iskren i fin čovjek, nastanjen u inozemstvu, da je sanjao Muhammeda, s.a.v.s., kako uči ezan s Kuršumlijske munare.

Obnavljanje prvobitnog izgleda

U toku su završni radovi rekonstrukcije i restauracije džamije, čiji cilj je dovesti enterijer i eksterijer u prvobitni izgled, kakav je bio 1560. godine. Dosad su na unutrašnjem zidu otkrivena četiri sloja. U ljepotu Kuršumlije su ulagali Arapi, Austrougari, Šveđani i Turci. Turska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (TIKA) finansira završne radove, obnovu kompletnog objekta i harema uz šadrvan i gasulhanu.

“Ovo će biti odlično”, prokomentirao je za Novo vrijeme član tima Likovne akademije iz Sarajeva koji radi obnovu ornamenata, dok kaligrafski dio obnavlja ekipa iz Turske. Svečanim otvorenjem za nju se očekuje status nove turističke atrakcije u Bosni i Hercegovini.

Budi u toku - www.maglajinfo.com